Klimatski znanstvenici okupili su se u Kigaliju u Ruandi prošlog listopada i pozvali na "više ambicija" i hitne akcije za rješavanje klimatskih promjena.
Kod drugog Otvorena znanstvena konferencija Svjetskog programa za istraživanje klime (WCRP) u Kigaliju, Ruanda, 1,400 delegata za klimatske znanosti naglasilo je da akademici, vlade i industrija moraju raditi zajedno na rješenjima koja se mogu provesti u praksi što je prije moguće – i da znanstvenici na globalnom jugu moraju igrati vodeću ulogu.
"Jače partnerstvo između globalnog Sjevera i Juga mora uključivati usklađene napore kako bi se omogućilo regionalno vođeno, odozdo prema gore određivanje istraživačkih potreba i prioriteta, te popratni pomak prema većoj moći okupljanja Globalnog juga", napisali su klimatolozi u zajednička deklaracija iz Kigalija. "Takav pristup treba biti istinsko globalno partnerstvo koje aktivno omogućuje zajedničko vodstvo između globalnog sjevera i globalnog juga."
Kao i veći dio globalnog juga, afričke zemlje suočiti se s najgorim posljedicama klimatskih promjena, od poplava do propasti usjeva, požara i drugih katastrofalnih šteta. Ali to je i razlog zašto su znanstvenici iz regije u dobroj poziciji da usmjere napore u borbi protiv klimatskih promjena.
Za znanstvenike na globalnom jugu to znači povećanje financiranja i prijenosa tehnologije, kao i razmjenu podataka – i, što je još važnije, stavljanje znanstvenika iz regije “na čelo regionalnih i međunarodnih klimatskih istraživanja”, tvrdi se u deklaraciji iz Kigalija.
„Budući da Afrika nosi najteži teret povezanih učinaka klimatskih promjena, unatoč tome što doprinosi manje od 5% svjetskih emisija stakleničkih plinova, ključno je da se afrički glasovi snažno uključe u oblikovanje programa istraživanja i djelovanja u području klime“, dodaje predsjednik ISC-a. Peter Gluckman, koji je govorio na konferenciji.
Globalna solidarnost za klimatsku pravdu: perspektive iz ranogkarijera istraživač
Ovaj je članak dio niza posebnih blogova razvijenih za podizanje svijesti o inkluzivnim klimatskim perspektivama, s fokusom na istraživače na početku karijere (ECR) i znanstvenike s globalnog juga. U ovom članku, dr. Leandro Diaz, klimatolog iz Argentine, dijeli svoje viđenje globalne solidarnosti za klimatsku pravdu.
Znanstvenici su na konferenciji naglasili da zemlje moraju ispuniti obveze postupnog ukidanja fosilnih goriva i ubrzati prijelaz na obnovljivu energiju. Istodobno, kako se posljedice klimatskih promjena pogoršavaju, prilagodba klimatskim promjenama postala je neizbježna potreba.
No mjere u regiji nisu zadržale korak, a malo je financiranja i manje je dostupnih podataka o klimi koji bi usmjeravali buduće napore prilagodbe, upozoravaju klimatolozi u Deklaraciji iz Kigalija. "Trenutne razine prilagodbe su nedovoljne za suzbijanje već opaženih utjecaja klimatskih promjena", napominju oni, što je dovelo do "značajnog i sve većeg jaza" između globalnog Sjevera i Juga.
Kako bi se zatvorio taj jaz, jedna od ključnih preporuka s konferencije u Kigaliju je usmjerenost na pružanje točnih, detaljnih znanstvenih podataka koji će voditi zajednice u suočavanju s neposrednim i dugoročnim učincima klimatskih promjena.
Znanstvenici za klimu također su naglasili potrebu za boljim sustavima ranog upozoravanja i pripravnošću na katastrofe kako bi se zaštitili od klimatskih katastrofa – poput stalna suša na rogu Afrike i poplave u Libiji. "Uspjeh zahtijeva poboljšanje znanja o klimi, predanost većoj ambiciji u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi te razvoj sustava za podršku odlučivanju o klimi", pišu.
Odgađanje akcije samo će ograničiti mogućnosti, dodaju: "Mjere prilagodbe postat će ograničene ili čak neodržive u nekim regijama, što će dovesti do široko rasprostranjenog i nepravednog gubitka i štete, te povećane migracije." A cijena nečinjenja daleko je veća, napominju. "Svaka daljnja odgađanja ublažavanja klimatskih promjena ozbiljno će pogoršati rizik i utjecaje i zahtijevati znatno skuplje reakcije prilagodbe i ublažavanja u budućnosti."
Ljudska dimenzija smanjenja rizika od katastrofa: društvene znanosti i prilagodba klimi
U ovom članku dr. Roché Mahon, sociolog specijaliziran za klimu, ističe kako društvene znanosti mogu učinkovito poboljšati prilagodbu klimi i na kraju spasiti živote.
Globalna znanost treba "novi veliki znanstveni pristup" kako bi se suočila s ovim hitnim izazovima, dodaje Gluckman. Pojačavanje napora za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama "zahtijevat će intenzivnu međunarodnu suradnju na istraživanju i inovacijama za razvoj i isporuku učinkovitih rješenja u svim sektorima globalnog gospodarstva", tvrdi on.
"Moramo promovirati veću upotrebu dokaza u donošenju odluka i podržati razvoj učinkovitih, skalabilnih, pristupačnih i uključivih inovacija", dodaje. "Sama znanost se mora promijeniti", dodaje, naglašavajući širi raspon disciplina i dramatično povećavajući financiranje.
Problem ne može biti hitniji, naglašavaju znanstvenici: “Ovo globalno partnerstvo treba razviti odmah zbog hitnosti problema i nepovratnosti klimatskih promjena.”
Od monsunske radosti do straha: buđenje klimatske krize
U ovom članku dr. Shipra Jain, fizičarka i klimatologinja iz Indije, otkriva svoje srce o klimatskim promjenama i njihovim utjecajima na društvo.
Jedan svijet, jedna klima: planetarni poziv na akciju
Veleposlanik Macharia Kamau, član Globalne komisije ISC-a za znanstvene misije za održivost, potiče međunarodnu zajednicu da zatvori jaz između sjevera i juga u znanstvenim istraživanjima klime i teži pristupu 'jedan svijet, jedna klima' za globalna i održiva rješenja za klimatska kriza.
Izjava o odricanju od odgovornosti
Informacije, mišljenja i preporuke predstavljene na našim gostujućim blogovima su mišljenja pojedinačnih autora i ne odražavaju nužno vrijednosti i uvjerenja Međunarodnog znanstvenog vijeća.
Pročitajte više o objavi nacionalnih prvaka Frontiers Planet Prizea za 2026 Pročitajte više o pozivu UNFCCC-a za doprinos članova ISC-a – mapiranje napretka u popunjavanju praznina u istraživanju klimatskih promjena | Poziv zatvoren 
Pročitajte više o tome kako se istraživači iz Pacifika bore s klimatskom krizom od oceana do učionice u prvim Tupu stipendijama 